JUT

Jude

1E Jut. E Yesus Kristus aqa wau tamo. E Jems aqa was. E na anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi tamo uŋgasari Qotei na metŋgej qaji niŋgi qa qariŋyonum. Gago Abu Qotei a na niŋgi tulaŋ qalaqalaiŋgeqnu. Yesus Kristus a segi na niŋgi taqatŋgeqnu. 2Qotei a niŋgi qa are tulaŋ boleiyimqa niŋgi geregere lawo na sosibqa qalaqalaiyo kumbra dauryoqniye.

Jeu tamo naŋgi uliosib nuŋgo ambleq aieb

3O ijo was bole, Qotei na iga kalil padalo sawaq dena eleŋej wau di aqa utru e na neŋgreŋyosiy niŋgi qa qariŋyqajqa are koba unu. Ariya e anjam bei dego neŋgreŋyosiy niŋgi qa qariŋyqa are qaleqnum. Anjam agiende. Jeu tamo naŋgi bosib Kristus aqa anjam bole ugeugeiyqa laqnib nuŋgo areqalo Kristus qa siŋgilateqnub qaji di niŋgi olo siŋgila na ojsibqa jeu tamo naŋgi di gotraŋnjroqniye. Iga Qotei aqa tamo uŋgasari unum deqa Qotei na gago areqalo tigeltetgonaqa iga Kristus aqa anjam bole gago areqaloq di siŋgilatejunum. Deqa tamo bei na anjam di olo bulyqa keresai. 4Jeu tamo qudei naŋgi uliosib nuŋgo ambleq aieb. Qotei a nami naŋgi qa marej, “Mondoŋ e na naŋgo une qa peginjrsiy padaltnjrqai.” Es was qu, jeu tamo naŋgi di Qotei qoreiyeqnub. Qotei a iga qa are tulaŋ boleiyeqnu aqa anjam di jeu tamo naŋgi dena olo bulbulyoqnsib mareqnub, “Qotei a iga qa laŋa are boleiyeqnu. Deqa uŋgum, iga kumbra uge uge yoqnqom.” Degsib maroqnsib gago Gate Koba Yesus Kristus dego qoreiyeqnub.

5Niŋgi Tamo Koba Qotei qa qalie. Nami Israel tamo uŋgasari naŋgi Isip sawaq di sonabqa Qotei na naŋgi joqsiq gilej. Joqsiq gilsiqa ariya tamo uŋgasari a qa naŋgo areqalo siŋgilatosai qaji naŋgi a na padaltnjrej. Niŋgi di nami qalieeb. Ariya niŋgi deqa olo are qalqajqa deqa e nuŋgo areqalo tigeltetŋgonum. 6Niŋgi laŋ aŋgro uge uge naŋgi qa are qaliye. Tulaŋ nami laŋ aŋgro qudei laŋ qureq dia Qotei aqa wau ojoqneb qaji naŋgi wau deqa areboleboleinjrosai deqa naŋgi laŋ qure uratosib jaraieb. Deqa Qotei a na naŋgi osiq sawa ambruq di breinjrsiq tontnjrej. Deqa naŋgi sawa dia tariŋsokobaiyib mondoŋ tamo peginjrqa batiamqa Qotei na naŋgi olo osimqa naŋgo une qa naŋgi peginjrqas. 7Nami Sodom ti Gomora ti qure kalil jojomq di soqneb qaji naŋgi ti laŋ aŋgro uge naŋgo kumbra di dauryoqnsib sambala kumbra tulaŋ ugedamu yoqneb. Naŋgo sambala kumbra di tulaŋ bei. Deqa mondoŋ Qotei na naŋgi ŋamyuo kobaq di breinjrim naŋgi bati gaigai dia sqab.

Deqa was qu, iga kumbra uge deqa are qaloqnsim ulaoqnqom. Osim kumbra uge di dauryqa uratqom.
8Ariya jeu tamo naŋgi di kumbra endeqaji yeqnub. Naŋgi ŋeiobilqeioqnsib dena naŋgo are tigeltetnjreqnaqa naŋgi naŋgo segi jejamu qa arebolebole-injreqnaqa kumbra uge uge yeqnub. Osib Qotei a naŋgo Tamo Koba unu deqa are qalqajqa uratoqnsib olo diqoqnsib Qotei aqa laŋ aŋgro kokba naŋgi misiliŋnjreqnub. 9Ariya laŋ aŋgro gate Maikel a kumbra degyosaieqnu. Agi a Satan ombla ŋiriŋosib naŋgi Moses aqa qusa oqajqa deqa anjam na qotoqnsib Maikel a diqosiq Satan misiliŋyosai. A misiliŋyqa uratosiq minjej, “Tamo Koba Qotei a segi na ni saidmim medabu getent.” 10Ariya tamo uge naŋgi di tulaŋ diqoqnsib kumbra naŋgi poinjrosai qaji di olo misiliŋyeqnub. Naŋgi wagme juwaŋ bul tulaŋ nanariosib naŋgo segi jejamu qa areboleboleinjreqnaqa areqalo bole dauryqa urateqnub. Naŋgo kumbra deqa mondoŋ Qotei na naŋgi tulaŋ ñumougetqas. 11Tamo naŋgi di tulaŋ padalougetqab. Kein a nami kumbra uge yoqnej dego kere tamo naŋgi di Kein dauryosib kumbra uge yeqnub. Naŋgi silali koba oqajqa deqa maroqnsib gam grotosib Balam aqa kumbra uge dauryosib laqnub. Kora agi nami Qotei aqa anjam gotraŋyoqnej qaji aqa kumbra uge di dego naŋgi dauryeqnub. Deqa naŋgi padalougetqab.

12Bati gaigai niŋgi nuŋgo iŋgi goioq di awooqnsib Qotei aqa qalaqalaiyo kumbra dauryeqnab tamo uge naŋgi di uli na boqnsib nuŋgo ambleq di kumbra tulaŋ jigat yeqnub. Naŋgi kumbra di yqajqa jemainjrosaieqnu. Naŋgi naŋgo segi jejamu qa are qaleqnub. Jagwa na awa puyeqnaqa urur koboeqnu dego kere tamo naŋgi di kumbra bole bei babtosaieqnub. Qura geitqa batieqnaqa a geitosaieqnu dego kere tamo uge naŋgi di kumbra bole bei babtosaieqnub. Iga ŋamtaŋ moio otoroqnsim taqal breinjreqnum dego kere tamo naŋgi di Qotei na osim sawa ugeq breinjrqas. Deqa mondoŋ naŋgi moiougetosib torei padalqab. 13Jagwa na yuwal tigelteqnaqa yuwal korkorteqnaqa mormaŋ aieqnu dego kere tamo naŋgi di kumbra uge uge babteleŋoqnsib naŋgi naŋgo kumbra uge deqa jemainjrosaieqnu. Naŋgi bongar bul laŋ goge dia naŋgo gam grotoqnsib laŋa laŋa laqnub dego kere. Deqa mondoŋ Qotei na tamo naŋgi di breinjrim sawa ambruq aieleŋosib bati gaigai dia sqab. Sawa ambru di Qotei na nami naŋgi gereiyetnjrej unu.

14Nami Enok a soqnej. A Adam aqa silei 7q dena ŋambabej. A Qotei aqa medabu osiqa tamo uge deqaji naŋgi qa endegsi marej, “Niŋgi uniye. Mondoŋ Tamo Koba Qotei a na aqa segi laŋ aŋgro tulaŋ gargekoba naŋgi joqsim bqas. 15Bosim tamo kalil Qotei qoreiyeqnub qaji naŋgo une qa peginjrsim ugeugeinjrqas. Osim naŋgo kumbra uge di naŋgi osornjrimqa naŋgi deqa are qalsib gulube koba oqab. Tamo qudei une yeqnub qaji naŋgi Qotei tulaŋ qoreiyoqnsib a misiliŋyoqnsib kumbra tulaŋ uge uge yeqnub. Deqa Qotei na naŋgi dego naŋgo kumbra uge di osornjrimqa naŋgi deqa are qalsib gulube koba oqab.” Enok a nami degsi marej. 16Tamo naŋgi di gaigai are ugeinjreqnaqa laŋa laŋa tamo naŋgo jejamuq di anjam qameleŋeqnub. Osib naŋgo segi areqalo uge uge dauryeqnub. Naŋgi naŋgo medabu waqtoqnsib diqoqnsib naŋgo segi ñam soqteqnub. Osib tamo uŋgasari naŋgo ñam dego laŋa soqtetnjroqnsib naŋgi walawala-injreqnub. Yim naŋgi na naŋgo areqalo dauryqajqa deqa.

Nuŋgo areqalo Qotei qa siŋgilateqnub qaji di niŋgi siŋgila na ojesoqnibqa dena nuŋgo are tulaŋ siŋgilaqas

17Ariya ijo was bole, niŋgi kumbra mondoŋ brantqas qaji deqa are qaloqniye. Nami gago Tamo Koba Yesus Kristus a na aqa anjam maro tamo naŋgi qariŋnjreqnaqa niŋgi qa boqnsib anjam merŋgoqneb. Naŋgo anjam deqa niŋgi olo are qaloqniye. 18Agi naŋgi anjam endegsib merŋgoqneb, “Mondoŋ diŋo bati jojomamqa meqe meqem tamo naŋgi boqnsib Qotei qoreiyoqnsib naŋgo segi areqalo uge uge dauryoqnqab.” 19Tamo naŋgi di Kristen tamo uŋgasari naŋgi potoaiyeltnjreqnub. Osib mandam qa iŋgi iŋgi qa are koba qaleqnub. Qotei aqa Mondor naŋgoq di sosai deqa naŋgi kumbra uge degyeqnub.

20Ariya ijo was bole, nuŋgo areqalo Qotei qa siŋgilateqnub qaji di niŋgi siŋgila na ojesoqnibqa dena nuŋgo are tulaŋ siŋgilaqas. Osib niŋgi bati gaigai Mondor Bole aqa siŋgila na pailyoqniye. 21Qotei a na niŋgi tulaŋ qalaqalaiŋgeqnu. Deqa niŋgi a beteryesoqnibqa a na gaigai niŋgi qalaqalaiŋgoqnqas. Gago Tamo Koba Yesus Kristus a iga qa tulaŋ duleqnu aqa kumbra di a na mondoŋ boleq atqas. Yim niŋgi ŋambile gaigai sqab. Deqa niŋgi gaigai a qa tariŋoqnsib soqniye. 22Kristen was qudei naŋgi areqalo aiye aiyelteqnub deqa niŋgi naŋgi qa dulosib geregereinjroqniye. 23Ariya tamo qudei naŋgi une ti unub deqa naŋgi ŋamyuoq aiqa laqnub. Deqa niŋgi naŋgi urur minjribqa naŋgi naŋgo une uratosib are bulyqab. Osib deqa naŋgi ŋamyuoq aiqasai. Qotei na naŋgi oqas. Ariya tamo qudei naŋgi naŋgo areqalo namij dauryeqnub deqa naŋgi gara sari bulosib tulaŋ jiga ti unub. Deqa niŋgi naŋgi qa olo duloqniye. Osib naŋgo une qa ulaosib kumbra jigat deqaji kalil uratosib isaq giliye.

Iga Qotei aqa ñam soqtoqnqom

24O was qu, Qotei a na niŋgi taqatŋgoqneme. Yim niŋgi uloŋqasai. Mondoŋ a na niŋgi joqsim laŋ qureq osi oqimqa niŋgi aqa riaŋ unsib une saiqoji sosib tulaŋ areboleboleiŋgim sqab. 25Qotei a segi qujai Qotei bole. A gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa wau na iga olo eleŋej. Deqa iga aqa ñam soqtoqnqom. A gago Mandor Koba siŋgila koba ti unu qaji. A na iŋgi iŋgi kalil taqatejunu. A nami degsi soqnej. A bini degsi unu. A bati gaigai degsi sqas. Bole.

Copyright information for BOJ